Postojnska jama

Fantastična isprepletenost rovova, galerija i dvorana, šarolikost krških fenomena koja oduzima dah te njezina pristupačnost osnovni su razlozi iznimne omiljenosti i posjećenosti Postojnske jame.

Rasporedi obilazaka Postojnske jame

 09:0010:0011:0012:0013:0014:0015:0016:0017:0018:00
siječanj                      
veljača                       
ožujak                       
travanj                    
svibanj                             
lipanj                             
srpanj                              
kolovoz                              
rujan                             
listopad                    
studeni                       
prosinac                       

 

Cjenik ulaznica

Odrasli 27,90 €
Učenici i studenti 22,30 €
Djeca 6–15 godina 16,70 €
Djeca do 5 godina 1,00 €

Posudba audiovodiča: 3 €

Audiovođenje dostupno je na slovenskom, hrvatskom, engleskom, njemačkom, talijanskom, mađarskom, francuskom, portugalskom, nizozemskom, španjolskom, ruskom, poljskom, češkom, hebrejskom, kineskom, japanskom i korejskom jeziku.

Ulaznica uključuje osnovno osiguranje od nezgode.

Razgledavanje Postojnske jame

Svaki posjet u Postojnskoj jami prate vodiči koji posjetiteljima podrobnije predstavljaju ljepote jame. Posjetiteljima su također na raspolaganju audiovodiči na različitim jezicima.

Dragulj od pet metara

Najljepši stalagmit Postojnske jame zove se Briljant. Pri pogledu na tu prekrasnu, blještavo bijelu vapnenastu skulpturu jednostavno se morate složiti da je vrijedna svojega imena. Otprilike 5 metara visok stalagmit Briljant stoji na mjestu gdje strop jače, ravnomjerno propušta vodu. Iz vode koja se spušta niz njegovo oblo tjeme, stalno se ravnomjerno taloži tanak sloj od čistog kalcita. Stalagmit stoga izgleda iznimno bijelo i blještavo pa ne iznenađuje činjenica da je već desetljećima simbol Postojnske jame i slovenskog krša. Uz njega se nalazi barokno ukrašen sigasti stup.

24 kilometar rovova, galerija i veličanstvenih dvorana nudi jedinstven doživljaj podzemnog svijeta. Postojnska jama pripada najraznolikijim jamskim sustavima u svijetu.

Čovječje su ribice (Proteus Anguinus) oduvijek golicale ljudsku maštu. Prema narodnoj predaji riječ je o zmajevim mladuncima koje visok vodostaj može iznijeti čak i na površinu. Pošto je čovječja ribica ili Proteus neotenična životinja - jednostavno rečeno, to znači da odrasle životinje zadržavaju većinu tjelesnih značajki mladunaca - taj se narodni opis zapravo ne razlikuje puno od znanstvenih spoznaja. Zamislite samo da čovječja ribica jednoga dana odluči odrasti... Možda bi zaista i izrasla u zmaja?

  • 02 Postojnska jama vrhinci 1a
  • 02 Postojnska jama vrhinci 1b
  • 02 Postojnska jama vrhinci 1c

Po jami s vlakićem

Samo se u Postojnskoj jami možete već 140 godina voziti posebnim vlakićem.  Put jamom počinje na ulaznom peronu jedinstvene jamske željeznice na kojem, pogotovo u ljetnim mjesecima, vlada vreva karakteristična za najveće svjetske kolodvore. Tu počinje željeznička pruga duga 3,7 km. Od nekadašnjih nešto više od 300 metara, koji su posjetiteljima bili dostupni do 1818. godine, danas posjetitelji jame tijekom redovitog obilaska u trajanju od sat i pol mogu obići nešto više od 5 kilometara rovova prilagođenih turističkim posjetima.

Godinama su posjetitelji jamu mogli obići samo pješice. Kada je u proljeće 1857. godine jamu posjetio carski par s pratnjom, za caricu Elizabetu i njezine dvorske dame izrađene su tri baršunaste nosiljke. 1872. godine postavljene su tračnice do današnje Velike planine (tada se zvala Kalvarija), a posjetiteljima je ponuđena vožnja kolicima s dva sjedala koje su gurali vodiči. Motorni vlakić planiran je još prije Prvoga svjetskog rata, ali je uveden tek 1924. godine. Godinu ranije u jami je obnovljen cijeli sustav željeznice.

Pročitaj više

1928. godine na ulazu u Postojnsku jamu izrasla je nova upravna zgrada, danas Jamski dvorac, u kojem su uz restoran bili smješteni i nova ulazna postaja jamske željeznice i prostor za primanje posjetitelja. Tu su se u vlak ukrcavali posjetitelji koji su željeli obići špilju željeznicom. Kroz glavni ulaz, gdje se danas nalazi izlaz, ulazili su pak oni koji su odlučili pješice pogledati jamu. Prilikom svečanog otvorenja turističke sezone 1957. godine su ulogu benzinskih lokomotiva čijih  ispušni plinovi smanjivali su vidljivost u jami, preuzele nove, akumulatorske lokomotive. Uz sve veći broj posjetitelja, predratna je pruga s jednim kolosijekom i samo dvije mimoilaznice na cijelom putu, kojim su istovremeno mogle voziti samo tri lokomotive, uzrokovala sve više zastoja.o.

Prva motorna lokomotiva Montania br. 803 danas se nalazi u Notranjskom muzeju u Postojni, a druga lokomotiva Montania S-10, br. 2004, može se pogledati u izložbi EXPO jama kras.

20. lipnja 1964. svečano je otvorena željeznička pruga s dva kolosijeka i petljom na ulazu u jamu te čeonim kolodvorom na izlaznoj postaji jamske željeznice ispod Velike planine (stajalište Kalvarija). 1968. godine završena je i druga faza s petljom do Koncertne dvorane. Kružna pruga s dva kolosijeka omogućavala je nesmetan prijevoz velikog broja posjetitelja koji su tijekom sljedećih desetljeća obišli Postojnsku jamu.

Obilazak Postojnske jame

Sve obilaske Postojnske jame prate vodiči koji će vam detaljnije predstaviti ljepote jame. Posjetiteljima su na raspolaganju i audiovodiči na različitim jezicima.

Tko cijeni sam sebe, jednostavno je mora posjetiti

U dvjestogodišnjoj povijesti organiziranih posjeta jamu je već posjetilo 38 milijuna oduševljenih posjetitelja iz svih dijelova svijeta. Mnogi među njima ostavili su svoj pečat u nezaboravnim upisnim knjigama.

Jedna od zanimljivosti Postojnske jame danas su svakako i zapisi u knjige posjetitelja, posebno u Zlatnu spomen-knjigu jer se među njima nalaze uistinu zanimljiva imena iz svjetske povijesti, kulture, znanosti, politike, gospodarstva itd. Već se sredinom 19. stoljeća Postojnska jama mogla pohvaliti posjetiteljima ne samo iz Europe već i iz Australije, Kine i Indije, pa čak i s Jave i Sumatre.

Ponekad su se posjetitelji potpisivali čak i na zidove i sige. Tako u Rovu starih potpisa možemo pronaći zapise čak iz 13. stoljeća, a najviše ih ima iz 16. i 17. stoljeća.

Kao prvi „službeni“ posjetitelj u tada već turistički uređenu jamu zakoračio je austrijski prestolonasljednik Ferdinand I. Prvi se i upisao u spomen-knjigu. Do 1941. godine prikupljena je čak 31 spomen-knjiga i sve su sačuvane u špiljskome muzeju. Godine 1857. uvedena je i posebna, takozvana Zlatna knjiga, koja je bila rezervirana za potpise i dojmove najslavnijih gostiju. Danas se koristi već četvrta Zlatna knjiga, a upisi su svojevrsni svjedoci vremena i svjetskih političkih prilika.

Pročitaj više

U popisima s potpisima nižu se imena brojnih slavnih gostiju. Među njima su gotovo svi europski vladari od Švedske do Grčke, a prvenstveno voditelji onih država u koje su u različitim povijesnim razdobljima spadali naši slovenski krajevi, zatim kineski i japanski velikaši, brazilski car… Car Franjo I. (jamu je posjetio dva puta, 1816. i 1818. godine), nadvojvoda, prestolonasljednik Ferdinand (1819.), Napoleonova udovica, carica Marija Luiza (1830. i 1832.), prestolonasljednik Maksimilijan Bavarski, kasnije kralj Maksimilijan II. Bavarski (1835.), nadvojvoda Ivan (1837. i 1844.), car Franjo Josip I. (1857. i 1883.), brazilski car Dom Pedro II. s caricom Terezom Kristinom (1871.), srpski kralj Milan Obrenović (1887. i 1888.); čarima Postojnske jame nisu se mogli oduprijeti ni japanski princ Takehito-Shinnou i njegova žena, princeza Yasuko, koji su Europom putovali u prosincu 1889. godine, rumunjski kralj Karl I. i njegova žena, kraljica Elizabeta (pod umjetničkim pseudonimom Carmen Sylva), talijanski kralj Viktor Emanuel III. (1919. i 1922.), Shri Vijayadevji Mohandjevi, maharadža Darampura sa ženom (1924.), Benito Mussolini (1938.).

Predsjednik Josip Broz Tito prvi je put posjetio jamu 28. svibnja 1945. U sljedećim je godinama s mnogobrojnim državničkim delegacijama jamu posjetio još nekoliko puta. Na primjer 1954. godine ugostio je turskog predsjednika Bayara, a godinu dana kasnije goste iz Grčke: kralja Pavla i njegovu ženu Frederiku. Predsjednik Egipta, Gamal Abdel Naser, 1956. godine posjetio je jamu zajedno s tadašnjim predsjednikom Izvršnoga vijeća Slovenije Borisom Kraigherom. Godine 1960. jamu su posjetili egipatski predsjednik Anvar El Sadat i predsjednica vlade Cejlona Sirimavo Bandaranaike. 29. kolovoza 1963. predsjednik Tito i Jovanka Broz prilikom posjeta jame pratili su ruskog predsjednika Nikitu Hruščova i suprugu Ninu.

Milan Kučan, prvi slovenski predsjednik, sa ženom Štefkom pratio je mnoge velike goste novijega doba prilikom njihovih obilazaka Postojnske jame. 12. listopada 2001. jamu su u njegovoj pratnji posjetili danska kraljica Margareta II. s mužem princem Henrijem. Iste se godine u Zlatnu spomen-knjigu Postojnske jame upisala japanska princeza Nori (Sayako), kći jedinica japanskoga carskog para. Godine 2005. Postojnsku jamu posjetila su čak četiri predsjednika država: poljski predsjednik Wlodzimierz Cimoszewicz, slovački predsjednik dr. Ivan Gašparovič sa suprugom Silvijom, finska predsjednica Tarja Halonen i armenski predsjednik Robert Kačajan te nizozemski meteorolog, dobitnik Nobelove nagrade za kemiju 1995. godine, Paul Crutzen. 1. lipnja 2006. poziv za posjet predsjednika Republike Slovenije Janeza Drnovšeka prihvatio je knez kneževine Monako Albert II. Talijanski premijer Romano Prodi bio je gost Postojnske jame u rujnu 2007. godine.

U posljednjih je nekoliko godina Postojnsku jamu obišlo mnogo važnih posjetitelja. U travnju 2013. jamu je posjetio predsjednik Republike Slovenije Borut Pahor prilikom proslave 800. godišnjice prvoga poznatog potpisa u Postojnskoj jami. Mjesec dana kasnije posjetili su je predsjednica indijskog parlamenta Lokh Sabha, gospođa Meira Kumar te predsjednik Republike Estonije gospodin Toomas Hendrik Ilves. Njihova carska veličanstva, japanski princ i princeza Akishino, koje smo ugostili u lipnju 2013., bili su iznimno oduševljeni ljepotom i veličanstvenim podzemljem. Gosti su uživali u prirodi i pitali se koliko je vremena bilo potrebno da sitne kapi izgrade tako čudesan krajolik. Iste je godine Postojnsku jamu posjetio i američki senator slovenskoga podrijetla Tom Harkin, a nešto kasnije ugostili smo tri princeze iz tajlandske kraljevske obitelji: MC Bhansawali Kitiyakara, HRH Soamsawali i HRH Bayrakitiyabha. Godine 2014. svojim su nas posjetom počastili dobitnik Nobelove nagrade Sir Harry Kroto sa suprugom Margaret, gospodin Li Yong, generalni direktor UNIDO-a, i predsjednik Međunarodnoga kaznenog suda, gospodin Sang-Hyun Song.

Sredinom iste godine svojim posjetom Postojnske jame počastio nas je slovenski pisac Boris Pahor, koji je usprkos skoroj proslavi svoga 101. rođendana još uvijek bio pun snage i stvaralačkog zanosa te se sjetio da je prvi put posjetio jamu još u studentsko vrijeme. U jesen 2014. godine ugostili smo posebne posjetitelje, jedna od najprepoznatljivijih bila je američka astronautica slovensko-indijskoga podrijetla, Sunita Williams, koja je nakon posjeta jame izjavila da je to bilo posebno iskustvo i u spomen-knjigu visokih posjetitelja napisala je da joj je čast što je mogla vidjeti zemlju »odozgora i od ispod«. Prve visoke goste u 2015. godini ugostili smo već u siječnju; bila je to skupina ruskih astronauta iz centra Star City Russia's Cosmonaut Training Centre, koje je prilikom njihovog posjeta Slovenije pratio Dragan Živadinov. Prvi predsjednički posjet zabilježili smo u veljači – jamu je posjetila predsjednica Republike Malte, Marie-Louise Colerio Preca, koja je nakon obilaska jame u Zlatnu knjigu napisala: "Nitko ne može opisati čarobnost Postojnske jame. Moraš je vidjeti da bi mogao vjerovati." Na pragu proljeća u damskom programu službenoga posjeta Slovenije jamu je razgledala prva dama Turske Emine Erdoğan, a samo nekoliko dana nakon toga i potpredsjednik kineske vlade Sun Zhengcai s delegacijom i u pratnji veleposlanika Republike Kine u Sloveniji. Ubrzo nakon posebne prekretnice, kada smo ugostili 36-milijuntoga posjetitelja Postojnske jame, jamu je razgledao i predsjednik vlade Republike Češke Bohuslav Sobotka sa suprugom i suradnicima. U lipnju 2015. godine u obilazak najveće slovenske znamenitosti došli su novi veleposlanik SAD u Sloveniji Brent Robert Hartley i njegova žena Elizabeth Dickinson.